Sva izgubljena zrna sna Odjednom se vrate Zbog susreta što traj tren K'o zvjezdani trag, Od godina ja mogu tek pokloniti sate, A ti vrijediš više. U jesen vodi ovaj put U magle i tuge A tebi treba sretan smijeh I sunčani sjaj I nježna ruka da na dlan ti prosipa duge U tisuću boja. Adiooooooooo, Adio, Adiooooooooo, Adio, Ne dodiruj više moje dane, Nemiri mi mnogi i oluje kradu san, Moram biti sasvim sam. U očima ti kiša zri K'o proljeće blaga, Jer misli moje slutiš već Dok idem u noć I hvala ti za svaki tren djevojčice draga, Hvala za nadu. Adiooooooooo, Adio, Adiooooooooo, Adio, Ne dodiruj više moje dane, Nemiri mi mnogi i oluje kradu san, Moram biti sasvim sam.